Prof.dr.sc. Zdravko Tomac: „Stvaranje hrvatske države“

Prof.dr.sc. Zdravko Tomac rođen je 24. svibnja 1937. u Garčinu pokraj Slavonskog Broda. Gimnaziju je završio u Slavonskom Brodu 1955., a 1960. je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1976. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu iz područja politologije. 1977. izabran je za docenta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, 1983. za izvanrednog profesora, a 1986. za redovnog profesora na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Nakon 6 godina rada u Slavonskom Brodu 1966 se zapošljava u Zagrebu u Republičkoj konferenciji SSRN Hrvatske. Sudjelovao je u izradi Amandmana na Ustav SR Hrvatske iz 1971. te na Ustav SFRJ iz 1971., kao i u izradi novog Ustava SR Hrvatske iz 1974. i novog Ustava SFRJ iz 1974. godine. U vrijeme hrvatskog proljeća morao je napustiti rad u Izvršnom odboru SSRNH i počinje raditi na mjestu savjetnika za područje društveno-političkog sustava u Saboru SR Hrvatske, a nakon toga u Predsjedništvu SR Hrvatske. U zadnjoj čistki simpatizera hrvatskog proljeća bio je razriješen dužnosti savjetnika u Predsjedništvu SR Hrvatske nakon čega slijede obećanja ali potom i brojni otpori za zapošljavanje na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu – gdje u konačnici uz podršku tadašnjeg dekana prof. dr. Vlatka Milete 1983. g počinje raditi kao izvanredni professor. 1989. godine je godine izabran u novo reformsko vodstvo SKH koje je odigralo značajnu ulogu u stvaranju uvjeta za uvođenje višestranačja, te pridonijelo otvaranju mogućnosti za stvaranje Hrvatske kao samostalne i suverene države. 1990. godine izabran je za člana Ustavne komisije Sabora SR Hrvatske te je radio u najužoj grupi koja je pisala tzv. Božićni Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, usvojen 22. prosinca 1990., koji je bio ustavno-pravna osnovica stvaranja samostalne i suverene hrvatske države. Početkom kolovoza 1991. godine postao je potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva – ratne vlade. Izabran je za potpredsjednika Kriznog štaba Republike Hrvatske. Za vrijeme rata i agresije na Hrvatsku kao član najužeg sastava Vrhovnog državnog vijeća aktivno je sudjelovao u donošenju bitnih i sudbinskih odluka u stvaranju i obrani hrvatske države. Ljeti 1992. godine podnio je ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade demokratskog jedinstva zbog neslaganja sa službenom hrvatskom politikom prema Bosni i Hercegovini, te se ponovno vratio na Fakultet političkih znanosti.
1993., nakon kratkog prekida u profesionalnom političkom radu, bio je izabran u Županijski dom Sabora Republike Hrvatske, kao i za potpredsjednika Komisije za ustav, zakonodavstvo i poslovnik. 1995. godine bio je izabran za zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske 2000. godine izabran je za potpredsjednika Hrvatskog sabora te predsjednika Odbora za vanjsku politiku. 2003. godine odlazi u mirovinu i napušta SDP i od tada djeluje kao izvanstranačka osoba u Forumu hrvatske sloge, u kojem je potpredsjednik od osnutka. U razdoblju 2003. do 2006. bio je član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora iz redova javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Objavio je brojne znanstvene i stručne radove na hrvatskom i stranim jezicima o političkom sustavu Hrvatske, o Ustavu Republike Hrvatske i o procesima stvaranja i obrane samostalne i suverene Hrvatske, Haaškom sudu i velikosrpskoj agresiji.Objavio je 32 knjige na hrvatskom i više knjiga na stranim jezicima, od toga 23 knjige o burnim procesima stvaranja i obrane hrvatske države.